Correggio

ilustracija
CORREGGIO, detalj freski, samostan sv. Pavla, 1519., Parma
ilustracija1ilustracija2

Correggio [kor:e'62721:o] (pravo ime Antonio Allegri [al:e:'gri]), talijanski slikar (Correggio, oko 1489Correggio, 5. III. 1534). Školovanje mu je sporno; među njegovim učiteljima spominje se F. Bianchi-Ferrari u Modeni. Odsudno je važan za njegov razvoj boravak u Mantovi, gdje je upoznao djela A. Mantegne i L. Coste. Bitne značajke svojega stila, osobito rješavanje svjetla i sjene, zahvaljuje poznavanju Leonardovih djela, ali su na njega utjecali također Michelangelo i Rafael. U ranim djelima (Madona sa sv. Franjom, 1514) povodio se još za quattrocentistima. S freskama u odajama predstojnice samostana sv. Pavla u Parmi 1518. započinje glavno razdoblje njegova bogatog stvaranja. U Parmi je slikao freske u kupolama crkve S. Giovanni (Uzašašće Kristovo, oko 1520) i katedrale (Uznesenje Marijino, oko 1530), kompozicije s mnoštvom likova u pokretu, perspektivno koncipirane u težnji da se postigne iluzija bezgraničnog prostora. Correggio je slikar Madona i sakralnih tema (Madonna della Cesta; Madonna del Coniglio; Madona sa sv. Jeronimom, tzv. Dan; Rođenje Kristovo, tzv. Noć; Madonna della scodella), ali i mitoloških prizora (Jupiter i Ija, Leda, Ganimed, Antiopa, Danaja). Likovi na njegovim slikama idealizirani su i dopadljivi. Suprotstavljanjem svjetla i tame (chiaroscuro) te igrom svjetlosti, gustih sjena i prozirnih polusjena postiže dojmljive privide prostora i atmosfere. Svojom metodom komponiranja prizora, s gomilama pokrenutih likova i najslobodnijom primjenom učinka svjetlosti, Correggio je pripremio put slikarstvu talijanskoga baroka. Senzualnim pristupom mitološkim temama utjecao na francuske slikare »galantnoga« XVIII. st.

Correggio. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12527>.