Chicago (engl. izgovor [šikα:'gou], udomaćeno [čika:'go]), grad i luka na jugozapadnoj obali jezera Michigana, uz rijeke Chicago i Calumet, u saveznoj američkoj državi Illinois; treći grad po veličini u SAD‑u, 2 695 598 st. (2010), metropolitansko područje Chicago-Joliet-Naperville (CMSA) ima 8 182 076 st. (2010). Važno je industrijsko i trgovačko središte u području Velikih jezera, čvorište transkontinentskih željezničkih pruga, auto‑cesta i zrakoplovnih linija (međunarodna zračna luka O’Hare ide u red najprometnijih u svijetu, 66,8 milijuna putnika 2010). Loop – jezgra i poslovno središte grada s poznatom burzom, koja se nalazi između rijeke Chicago i obale jezera, čini ga jakim financijskim središtem SAD‑a, a i svijeta. Među mnogim visokim građevinama (Chicago je kolijevka moderne američke arhitekture) izdvajaju se 443 m visok Willis Tower (prije Sears Tower; od 1974. do 1998. najviša zgrada na svijetu), te poznati Water Tower Place i John Hancock Center. Na jugoistoku, uz Michigan, prostire se industrijski Gary, East Chicago i Whiting. Kulturno središte sa sveučilištima (na University of Chicago izvršena je 1942. prva kontrolirana nuklearna reakcija), znanstvenim institutima, velikom umjetničkom galerijom i nizom muzejskih ustanova (Museum of Science and Industry, Art Institute of Chicago i dr.). U Chicagu se održavaju svjetski važni kongresi i sajmovi. U industriji Chicaga istaknuto mjesto imaju prehrambena, metalna industrija (metalne konstrukcije, poljoprivredni strojevi, vagoni [Pullman], kamioni, automobili), elektrotehnička (radio‑aparati, televizori, električni uređaji), elektronička i kemijska industrija, te metalurgija. Tiskarska i izdavačka djelatnost među najjačima su u zemlji. U trgovini stokom i žitom Chicago je među prvima u SAD‑u. Velike rafinerije nafte povezane su naftovodima i plinovodima s naftonosnim poljima u južnom dijelu SAD‑a. Jaka industrijska i trgovačka aktivnost Chicaga odražava se i u bankarstvu, u kojem zauzima drugo mjesto u SAD‑u. Chicago je najjača američka unutrašnja luka za generalni teret (18,5 milijuna tona, 2010); plovnim putem Saint Lawrence povezana je s Atlantskim oceanom, a sustavom Illinois‑Waterway s Mississippijem. – Do područja male rijeke Chicago doprli su Francuzi u drugoj polovici XVII. st.; 1803. podignuta je ondje tvrđava Dearborn. U borbi s Indijancima potpomognutima Britancima (1812) naselje je izgorjelo, a obnovljeno je 1816. God. 1833. imao je Chicago oko 200 st., a 1837. priznat mu je status grada. Zahvaljujući prometu Velikim jezerima, a potom i željeznici, razvijao se u veliko prometno, industrijsko i trgovačko središte. Brz napredak grada (1870. imao je 300 000 st.) nije zadržao ni velik požar 1871., koji je uništio veći dio Chicaga i ostavio oko 90 000 ljudi bez krova. Nakon građanskog rata u Chicago dolaze novi valovi naseljenika, među njima i dosta crnaca, koji od grada stvaraju važno središte radničkog pokreta Sjeverne Amerike. U spomen na prve velike radničke demonstracije u Chicagu održane 1. svibnja 1866. taj je dan proglašen međunarodnim praznikom rada. U 1920-ima počinje razdoblje napretka, prohibicije, jake organiziranosti radničkih sindikata, ali i razgranate djelatnosti čikaške mafije na čelu s A. Caponeom. Ekonomska kriza 1929. teško je pogodila gospodarski život Chicaga.
