Buška županija, stara hrvatska županija na području srednjeg i donjega toka rijeke Like s pritocima. U prvoj polovici XIII. st. obuhvaćala i primorje između Žrnovnice i Karlobaga. Prvi se put spominje u krivotvorenoj darovnici hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. iz 1071. pod imenom Bužani, kojom ju je navodno dao Rapskoj biskupiji. Vjekoslav Klaić etimologiju imena Bužani dovodi u vezu s Bugom, jednom od sestara i braće koji su, prema Konstantinu Porfirogenetu, doveli Hrvate u današnju Hrvatsku. Kao središta Buške županije spominju se Potorjan (kraj današnjega sela Aleksinice), koji se nazivao i Bužanom, i Bužim. Potkraj XII. i početkom XIII. st. gradske zemlje stekli su krbavski Gusići, a od 1393. njezini su župani bili Kurjakovići. U XV. st. glavni rodovi u županiji su Kršelci, Poletčići i Stupići, a osim njih posjednicima su bili Lapčani, Kolunići, Perušići i Draškovići. Nakon 1420. darovnicom kralja Sigismunda Luksemburgovca posjede u županiji dobio je Nikola IV. Frankapan. Buška županija održala se do osmanskih provala 1522–26., kada je opustjela, a njezino se stanovništvo raselilo u Kranjsku, Štajersku, zapadnu Ugarsku i Austriju, te se više ne spominje u vrelima.
