Burjatija (Бурятия), republika u sastavu Rusije; obuhvaća 351 300 km² s 972 658 st. (2010). Leži u jugoistočnom Sibiru, između Bajkalskog jezera i Jablanovskoga gorja. Zauzima planinski kraj s dijelom istočnog Sajana (Munku‑Sardik, 3491 m), Vitimskim ravnjakom (1700 do 1870 m) i mnogim gorskim lancima (2000 do 3000 m) te kotlinama u obalnome području Bajkalskoga jezera. Klima je izrazito kontinentalna. Srednja temperatura siječnja –25 °C, srpnja 18 °C; godišnja količina oborina oko 250 mm. Rijeke pripadaju porječju Bajkalskoga jezera (Selenga, Barguzin) i Lene (Vitim). Šume pokrivaju 69% ukupne površine. Stanovništvo: Burjati (30,0%, 2010), Rusi (66,1%), Ukrajinci i Tatari. Na 1 km² živi oko 3 stanovnika. Najnaseljenija je dolina rijeke Selenge. Glavni grad Ulan‑Ude. U gradovima živi 58% stanovništva (2010). Važne gospodarske grane: rudarstvo (zlato, volfram, molibden, azbest, ugljen, grafit), strojogradnja, obojena metalurgija (volframov i molibdenov koncentrat), zrakoplovna, drvna, građevna i prehrambena industrija. Uspijevaju pšenica, zob, ječam, raž, krumpir, povrće, krmno i industrijsko bilje. Više od 75% ukupno zasijane površine nalazi se u srednjem dijelu, oko rijeke Selenge. Burjatija se ubraja među važnija stočarska područja Rusije; prevladava ovčarstvo i govedarstvo (preradba kože i krzna). Uzgoj krznaša. Na sjeveru republikom prolazi Transsibirska željeznička pruga, a na jugu Bajkalsko‑amurska magistrala. Plovidba je razvijena na Bajkalskom jezeru i na rijeci Selengi.
Povijest
Teritorij Burjatije naseljen je već u starijem paleolitiku. Od stočarsko-lovačkih mongolskih, turkijskih i evenkijskih plemena formirao se oko XVII–XVIII. st. narod Burjata. U XVII. st. Burjatiju su osvojili Rusi, a to je nakon rusko-kineskog sukoba sankcionirano Nerčinskim (1689) i Kahtinskim (1727) mirovnim ugovorom. U Burjatiji su se u tom razdoblju razvili poljodjelstvo i rudarstvo (zlato, ugljen); nakon izgradnje Transsibirske željeznice razvija se i industrija. Revolucionarni događaji 1905–07., a osobito 1917., zahvatili su i Burjatiju. U veljači 1918. vlast su osvojili Sovjeti, ali su ih u kolovozu potisnuli Japanci i bjelogardisti. Nakon konačnog oslobođenja formirane su dvije autonomne oblasti, jedna na teritoriju Dalekoistočne Republike 1921., a druga 1922. na teritoriju Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike. U svibnju 1923. obje su oblasti ujedinjene u Burjat-Mongolsku Autonomnu Sovjetsku Socijalističku Republiku (u okviru RSFSR-a), koja je u srpnju 1958. promijenila ime u Burjatska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika. Od 1992. Burjatska Republika u sastavu je Ruske Federacije.
